
Stefan Stanojević – mladić koji je vratio poeziju u Pančevo
Podražavajući reči mladog pesnika Stefana Stanojevića, volim da mislim da je upravo on zaslužan za vaskrs poezije u Pančevu.

Podražavajući reči mladog pesnika Stefana Stanojevića, volim da mislim da je upravo on zaslužan za vaskrs poezije u Pančevu.

Davorin Jenko bio je poznati slovenački i srpski kompozitor i dirigent kojeg Pančevci pamte kao horovođu Srpskog crkvenog pevačkog društva u Pančevu.

Jovan Jovanović Zmaj je, uz srpskog kralja i nekoliko najznamenitijih ljudi, bio u odboru za doček našeg velikog naučnika neznajući da je upravo on omiljeni pesnik Nikole Tesle.

Pančevci, ali i svi ostali koji bi upoznali Vasu Živkovića, imali su za njega samo reči hvale. Opisivali su ga kao vrednog, poštenog, lepog, ljubaznog, elegantnog, uglednog i gospodstvenog čoveka.

Nikola Dragaš se bavi karikaturom, dečjom ilustracijom, stripom i grafičkim dizajnom. Od pre dve godine pokrenuo je i vodi sekciju crtanja za decu “Čarobni svet crtanja”, a od novembra 2020. i likovnu sekciju koja se zove “Ilustracijom učimo srpsku istoriju i tradiciju“.

Ilija Milosavljević Kolarac 1878. godine testamentom je sav svoj imetak ostavio srpskom narodu u cilju širenja nauke i kulture. Od sveg imanja trebalo je osnovati Fond za podizanje srpskog univerziteta, koji će se zvati Univerzitet Ilije M. Kolarca osnovan sopstvenim trudom na korist svoga naroda.

Konstantin Danil je slikao i voleo svoju Sofiju, „anđela njegovog“, kako ju je zvao. Njen lik je podario Materi Božjoj i to upravo na ikonostasu pančevačkog Uspenskog hrama.

Dokumentarni film “Ako tradicija nestane” autora Bojana Vojnova iz Dolova do sada je nagrađen na pet festivala u Srbiji.

Završivši Akademiju, Arsa Teodorović, dakle – srcem i dušom „josefijanac“ – prelazi u Novi Sad da bi sarađivao i sa drugim „josefijancima“ sa ciljem kulturnog preporoda austrijskih Srba.

Neosporno je da su Vujićeva pozorišna izvođenja u Pančevu doprinele razvijanju pančevačkog teatarskog života koje je za svako poštovanje, pominjanje, učenje i pamćenje. Tako će, zahvaljujući teatarski obrazovanoj publici, novopridošli učitelj muzike, Nikola Đurković, osnovati pančevačko diletantsko društvo koje je narednih nekoliko godina izvodilo predstave na narodnom jeziku.