Predstavljanje romana „Turčin šahista” Aleksandra Šurbatovića

Predstavljanje romana „Turčin šahista” Aleksandra Šurbatovića biće organizovano u petak 21. januara u 19 časova u foajeu Kulturnog centra Pančevo u okviru programa „Književni kafe“.

Podeli tekst...

Predstavljanje romana „Turčin šahista” Aleksandra Šurbatovića biće organizovano u petak 21. januara u 19 časova u foajeu Kulturnog centra Pančevo u okviru programa „Književni kafe“.

U prvom ovogodišnjem „Književnom kafeu“ sa autorom romana „Turčin šahista“ Aleksandrom Šurbatovićem će razgovarati pesnikinja Jasmina Topić.

O romanu:

Godina je 1769, dvorac Šenbrun, kraljica Marija Terezija. U Dvorani ogledala okupio se krem habzburške aristokratije i svi s nestrpljenjem očekuju početak predstave koja je mesecima glavna tema vijenskih kuloara: Volfgang fon Kempelen, najveći pronalazač i inženjer u carstvu, obećao je da će projektovati automat koji će moći ravnopravno da igra šah čak i s vrhunskim igračima.

Niko i ne sluti da prisustvuje događaju posle koga svet više nikada neće biti isti. Nakon velikog uspeha na premijeri, svaki evropski dvor želi da ugosti Turčina šahistu.

Fon Kempelen okuplja trupu i kreće na veliku turneju koja bi trebalo da prikaže svu raskoš tevtonskog genija: Pariz, London, Lajpcig, Amsterdam, Njujork, Boston postaju pozornica ovog romana. Postavlja se samo jedno pitanje koje će narednih 85 godina intenzivno zaokupljati pažnju svetske naučne zajednice: da li je Turčin uzvišeno naučno dostignuće, neverovatno vešta prevara ili su možda neke druge sile tu na delu?

Pouzdano znamo samo to da će famozni automat inspirisati neke od najvećih izuma koji će suštinski promeniti našu civilizaciju, od automatskog razboja do kompjutera.

Turčin šahista tematizuje nekoliko egzistencijalnih pitanja, pre svih, šta je to što suštinski konstituiše živo, misleće biće poput čoveka? Koje su granice veštačke inteligencije i da li je organska materija od koje smo satkani primarnija od naših misli i osećanja?

Ovo je roman epohe koji pokriva široki vremenski raspon od skoro jednog veka. Baziran je na istinitim događajima, ali kao i svako pristojno književno delo, i ovo obiluje s dovoljno fikcije koja bi trebalo od suvoparnih činjenica da napravi ono što je zadatak književnosti još od njenog nastanka: da ispriča univerzalnu priču koja će nas zabaviti, ali i podučiti.

Baš tim redosledom.

O autoru:

Aleksandar Šurbatović je rođen 1973. godine u Kosovskoj Mitrovici. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Kragujevcu, a na Filološkom fakultetu u Beogradu studirao je Opštu književnost sa teorijom književnosti i Arheologiju na Filozofskom fakultetu. Osam godina je živeo u Amsterdamu. Trenutno radi kao glavni i odgovorni urednik u izdavačkoj kući Dereta iz Beograda. Do sada je uredio i priredio preko 200 naslova, uglavnom prevedene književnosti, a bavi se i prevođenjem proze i poezije sa engleskog jezika. Izdao je zbirku poezije „Mitologija spaljene zemlje“ (Filip Višnjić, 2010) i roman „Upokojavanje prosektora Majerhofera“ (Vulkan, 2011).

Autor: V.J.P.
Fotografija: korice knjige/KC Pančevo

Prijavi se za naš Newsletter

Dobijaj vesti i budi uvek u toku s aktuelnostima...

Pročitaj još i...

Želiš li da reklamiraš svoj posao?

Budi uvek na pravom mestu...